Novi muzej, otvoren u Nacionalnom parku Masada kombinira arheološke nalaze s kazališnim postavom, kreirajući doživljaj, koji bi posjetitelji teško mogli zaboraviti.

Postav istražuje kulturnu, arhitektonsku i umjetničku povijest Masade u rimskom razdoblju. Postav se sastoji od 9 scena, koje obrađuju tri glavne teme: odnose s Rimom, Heroda i pobunjenike te Masadu i rimsku vojsku.

Muzejska tura počinje sa židovskim povjesničarom, Josipom Flavijem, a završava s arheologom Jigal Jadinom. Posjetitelji će čuti različita objašnjenja, uključujući kratki igrokaz Efraima Sidona, oji će im pomoći da vide i osjete realnost života u ovoj pustinjskoj utvrdi.

Masada se nalazi na UNESCO-ovom popisu Svjetske baštine od 2001. Izgradi ju je kralj Herod između 37. i 31. godine p.n.e. Rimske vojarne i obrambene zidine danas su najbolji očuvani primjer tog tipa rimske arhitekture.

Oznake: Arheologija

Arheolozi s Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu pronašli su Herodovu grobnicu u Herodiumu. Herod je Judejom vladao u Ime Rimskog Carstva od otprilike 37. godine prije nove ere. Herodium je bila utvrđena palača, koju je sagradio Herod, 12 km južno od Jeruzalema. Palaču su uništili Rimljani, 71. godine nove ere.

Grob je otkrio prof. Ehud Netzer, koji se smatra jednim od najvećih stručnjaka za kralje Heroda. Prof. Netzer iskapao je Herodium od 1972. u potrazi za grobom.

Ovo otkriće riješilo je jednu od najvećih arheoloških misterija u Izraelu: naime, većina istraživača vjerovala je da je Herod pokopan u Herodiumu; svoje su vjerovanje temeljili na pisanjima Josipa Flavija, međutim, mnogobrojna iskapanja dosad nisu dala konkretne rezultate.

Oznake: Arheologija

U zaštitnim iskapanjima, koje vrši Izraelsko ravnateljstvo za starine u jeruzalemskoj četvrti Šu’afat, a u sklopu radova oko postavljanja tračnica za jeruzalemsku laku željeznicu, ovog su travnja pronađeni ostaci židovskog naselja, koje se datira nakon uništenja Drugog Hrama. Do sad je iskopano oko 400 m naselja, otkrivajući mrežu ulica, javnih i stambenih zgrada te mikvi (ritualnih kupališta).

Naselje je smješteno istočno od ranorimske ceste Jeruzalem-Šhem i najveće je židovsko naselje u okolini Jeruzalema iz ovog razdoblja, koje je do danas otkriveno. Na temelju arheoloških nalaza otkrivenih na nalazištu, očito je da su njegovi stanovnici bili dobrostojeći Židovi.

Ravnatelj iskapanja Rahel Bar-Natan, izvijestila je o otkriću mnogobrojnih kamenih posuda, koji ne mogu postati ritualno nečisti. Također su pronađena spremišta novca među kojima je i rijetki zlatnik s likom, koji nalikuje na cara Trajana. Ovo je drugi ovakav novčić, koji je dosad otkriven u arheološkim iskapanjima u Izraelu i prvi takav nađen sa zapadne strane tzv. Zelene linije, rekla je Rahel Bar-Natan.

Dakle, prilično veliko židovsko naselje nastavilo je postojati u neposrednoj bizini Jeruzalema pod rimskom vojnom vlašću i Židovi, koji su ga naseljavali, očito su nastavili živjeti istim načinom života kao i prije rimskog osvajanja.

Oznake: Arheologija

Iskapanja u organizaciji Izraelskog ravnateljstva za starine na zapadnom dijelu trga kod Kotela (Zapadnog zida), u siječnju su otkrila dijelove starog Jerulazema.

Trenutno se iskapa na površini o. 25 x 60 m nasuprot Brdu Hrama, a u podnožju Gornjeg grada, koji se datira u vrijeme Drugog Hrama; to područje dosad nikad nije bilo iskapano. Iskapanja Izraelskog ravnateljstva za starine odvijaju se na zahtjev Western Wall Heritage Fundacije, a u sklopu gradnje Western Wall Heritage Centera.
Dosad su iskopani dijelovi donjeg akvedukta, koji je prenosio vodi iz Salomonovih bazena na Brdo Hrama, mikve iz razdoblja Drugog Hrama (izdubljene u kamenu u privatnoj stambenoj zgradi), ostaci istočnog karda iz rimsko-bizantskog razdoblja (ulica se pojavljuje na mapi iz 6. stoljeća n.e.), natkrivena kolonada i red trgovina.

Ulica sa stupovima iz rimsko-bizantskog razdoblja počinje na Vratima Šhema (Damascus Gate) onosno na sjevernim vratima Starog grada i vode prema jugu; dijelovi ove ulice otkriveni su u sjevernom dijelu Starog grada i ranije na dubini od 4 m ispod nivoa današnje ulice Ha-Gai (el-Wad), kao i sjeverno i južno od današnjih gradskih zidina, zapadno od Sha'ar Ha'ashpot. U ovim iskapanjima po prvi put je otkrivena ulica u njenoj širini od 11 metara; ulica je bila popločana velikim kamenim pločama postavljenim dijagonalno, kako je bilo uobičajeno u rimskom razdoblju, a ispod ploča je postojala drenaža.

Zapadno od ulice postojala je natkrivena kolonada 6 metara široka; ispod nje stajao je red trgovina, čiji je zid bio udubljen u litici.

U 13. ili 14. stoljeću nad ulicom je sagrađena velika javna zgrada, vjerojatno tržnica, a uključivala je i veliko središnje dvorište oko koje su se nalazile prostorije. Ova je zgrada u kasnijim razdobljima doživjela brojne dogradnje i pregradnje pa su kasnije dozidane duge prostorije u dvorištu. Tu su otkrivene instalacije za obradu i bojanje kože; ostaci, koji su na tom mjestu danas vidljivi priprisuju se upravo to razdoblju. Ovaj je kompleks nastavio svoje postojanje i u osmanskom razdoblju i bio je dio četvrti Mugrabi, koja je ovdje postojala do 1967.

Oznake: Arheologija

Visoki luk, koji se isticao nad židovskom četvrti u jeruzalemskom Starom gradu odnedavno je nestao... pripadao je sinagogi pod nazivom Hurva, izraelskoj najvećoj i najvažnijoj sinagogi do Rata za neovisnost. Luk je bio jedino što je od sinagoge ostalo nakon jordanskog bombardiranja iste - godine 1948., a otišao je na rekonstrukciju, u sklopu obnove sinagoge, koja je u tijeku.

Arheološka iskapanja na mjestu srušene sinagoge, koja vode Hillel Geva i Oren Gutfeld, do sad su ukazala na nekoliko različitih građevinskih razdoblja u povijesti sinagoge. Jedan od najvažnijih nalaza svakako je luk, sačuvan u cjelini, zajedno s ostacima kamenom popločane ulice, koja se odvajala od Carda (jedne od glavnih jeruzalemskih ulica iz bizantskog i rimskog razdoblja) i penjala se prema istoku - prema centru židovske četvrti, a datira se u bizantsko razdoblje. Luk je širok 3.7 metara i 1.3 metara debel te visok 5 metara - izgrađen je od jednog reda kamenja. Hillel Geva vjeruje da je označavao ulazna vrata u bizantsku ulicu.

Ovaj je luk jedinstven, jer su u dosadašnjim istraživanjima iz tog razdoblja pronađene samo široke kupole trgovina, koje su se nalazile uz Cardo. Ovaj luk pokazuje gdje se ulica odvojila od Carda i nalaz je netaknut.

rekao je Geva

Yuval Baruch, arheolog jeruzalemskog odsjeka Izraelske uprave za starine (Israel Antiquities Authority - IAA), također vjeruje da je ovo rijedak i važan nalaz.

Istraživanja, koja su započela 2003. godine, dosad su otkrila keramiku iz razdoblja Prvog Hrama, sobu (njezine ostatke) iz vremena Drugog Hrama, zapaljene drvene grede, koje svjedoče o požaru nakon uništenja Drugog Hrama i 3 mikve, izdubljene u kamenu iz vremena Drugog Hrama.

Arheolozi su pronašli i malo skladište oružja, u kojem su stanovnici židovske četrvti za vrijeme Rata za neovisnost, skrili granate.

Dvorište je, prije 306 godina, kupio Rabin Jehuda he-Hasid (Segal), koji je s 300 svojih studenata došao iz Poljske. Dvorište se naslanjalo na sinagogu Ramban, koja je bila sagrađena nekih 430 godina ranije, a Osmanlije su je zatvorile 1589. Aškenaska zajednica u gradu brojala je jedva nekoliko stotina ljudi i novih 300 stanovnika uzrokovalo je mnogo konfuzije. Rabin je umro 5 godina kasnije.

Njegovi sljedbenici počeli su graditi ješivu i sinagogu u dvorištu, ali gradnja nikad nije završena. Židovi su kasnili u vraćanju zajma Arapima za projekt i Arapi su je 1721. godine tako nedovršenu zapalili, zajedno s 40 svitaka Tore, koji su se u njoj nalazili. Mjesto je ostalo napušteno sljedećih 140 godina i tada je dobilo naziv Hurva (ruševina). Nova je sinagoga sagrađena od strane sljedbenika Gaona iz Vilne, godine 1864.

Hurva je tada postala najsjajnija sinagoga u Izraelu i bila je domaćin važnih židovskih događaja sve do 30-tih godina 20. stoljeća. Dva dana nakon što su okružili inagogu, Jordanci su je bombardirali i jordanski je zapovjednik izvijestio svoj stožer:

Po prvi put u tisuću godina, ni jedan Židov nije ostao u židovskoj četvrti. Ni jedna zgrada nije ostala neoštećena. Ovo će povratak Židova u četvrt napraviti nemogućim.

Nakon dugih rasprava, odlučeno je da arhitekt Nahum Meltzer rekonstruira Hurvu - centar duhovnog i kulturnog života u Izraelu od druge polovine 19. stoljeća do prve polovine 20. stoljeća - u njenom ozvornom obliku.

Oznake: Arheologija

Izraelski su arheolozi, kopajući po tonama smeća, koje se odvoze s Brda Hrama, do sad otkrili na stotine arheoloških artefakata, novčića, nakita... neki od ovih nalaza vuku nit dugu 3000 godina.

Većina kamenja i zemlje odvezena je na organsko smetlište u blizini novozavjetne Betanije (arapski Al-Azariya) i ne može se spasiti. Ipak, određena količina arheološkog smeća završila je u Kidronskoj dolini, biblijskom mjestu nedaleko od zidina Starog Grada u Jeruzalemu.

Naime, u studenom 2004. godine okrenut je ambiciozni arheološki projekt pod imenom the Temple Mount Antiquities Operation, nakon što je Wakf počeo iskopavati na dijelu Brda Hrama sjeverno od Salomonovih stala, kako bi sagradili golemu podzemnu mošeju/džamiju Marwani. Druga faza ozgradnje na Židovima najsvetijem mjestu završit će u veljači ove godine.

Waqf, je bio velikodušan pa je sa nalazišta, kojeg je sam uništio čak i dozvolio izraelskim arheolozima da transportiraju odbačeni materijal...

Link na članak u Washington Timesu
Link na stranicu posvećenu brizi za sudbinu Brda Hrama
Reagiranje izraelskog muftija

Oznake: Arheologija

Arheolozi su nedavno otkrili ostatke, smatraju, velikog židovskog naselja iz razdoblja Drugogo Hrama, u blizini izbjegličkog kampa Shweifat, sjeverno od Jeruzalema.

Iskapanja vodi Israel Antiquities Authority, na zahtjev Moriah development company, na trasi gdje se gradit jeruzalemska gradska tramvajska pruga.

Arheologinja Debbie Sakler-Parnas, koja vodi iskapanja, izjavila je da pronalasci impliciraju da je u naselju živjela istaknuta populacija i da je to, vjerojatno, najveće židovsko naselje, do sad otkriveno u blizini Jeruzalema.

Otrkiven je poveći broj kameniog oruđa, čija je uporaba imala važnu ulogu u religijskj praksi stanovnika. Ostali artefakti uključuju posude za vino, uvezene s Apeninskog poluotoka i Grčke, kao i stakleno rimsko prstenje - prvo takve vrste otkriveno u antičkoj Judeji.

Seker-Parnas dodala je da je naselje očigledno nastavljeno i za vrijeme rimske vojne vlasti, što nas vodi do novih zaključaka o rezultatima Prvog židovskog ustanka.

Očito da se polako topi dvije tisuće godina stari mit da je židovska dijaspora započela 70. godinom. Naime, sve je više i povjesničara, koji, političkoj korektnosti unatoč, a u svjetlu sve većeg broja arheoločkih nalazišta i pisanih dokaza, početak Dijaspore datiraju arapskim osvajanjima, u 7. stoljeću.

Link

Oznake: Arheologija

Izraelska arheologinja Eilat Mazar tvrdi da je, u Jeruzalemu pronašla palaču ralja Davida. U pitanju je javna zgrada, datirana oko 10. stoljeća prije naše ere s ostacima keramike iz razdoblja Davida i Šlome (Salamona), kao i pečat s imenom državnog službenika spomenutog u Jeremijahuovoj (Jeremijinoj) knjizi.

Stručnjaci se, naravno, razmimoilaze u mišljenjima da li je zaista u pitanju Davidova palača, ili ne, ali se slažu u tome da je pronalazak iste izuzetno važan.

Članak u NYT je, očekivano od novine njegove reputacije ispolitiziran do kraja, ali, dok ne pronađem bolji link, ne dozvolite da vam ljigava politička korektnost pokvari doživljaj...

Članak u New York Timesu

Oznake: Arheologija