Ezekiel 37: 1-14

Spusti se na me ruka Gospodnja i Gospodin me u svojem duhu izvede i postavi usred doline pune kostiju. Provede me kroz njih, svuda oko njih, i gle, bijaše ih u dolini veoma mnogo i bijahu sasvim suhe! Reče mi:

Sine čovječji, mogu li ove kosti oživjeti?

Ja odgovorih:

Gospode, to samo ti znaš!

Tad mi reče:

Prorokuj ovim kostima i reci im: 'O suhe kosti, čujte riječ Bozju!' Ovako govori Gospodin ovim kostima: 'Evo, duh ću svoj udahnuti u vas i oživjet ćete! Žilama ću vas ispreplesti, mesom obložiti, kožom vas obaviti i duh svoj udahnuti u vas i oživjet ćete - i znat ćete da sam ja Gospodin!'

I ja stadoh prorokovati kao što mi bješe zapovjeđeno. I dok sam prorokovao, nastade šuškanje i pomicanje i kosti se stadoše pribirati. Pogledah, i gle, po njima narasle žile i meso; kožom se presvukoše, ali duha još ne bijaše u njima.

I reče mi:

Prorokuj duhu, sine čovječji, prorokuj i reci: 'Ovako govori Gospodin: Od sva četiri vjetra dođi, duše, i dahni u ova trupla da ožive!'

( I stadoh prorokovati kao što mi zapovjedi, i duh uđe u njih i oživješe i stadoše na noge - vojska vrlo, vrlo velika.

Reče mi:

Sine čovječji, te kosti - to je sav dom Izraelov. Evo, oni vele: 'Usahnuše nam kosti i propade nam nada, pogibosmo!' Zato prorokuj i reci im. 'Ovako govori Gospodin: Ja ću otvoriti vaše grobove, izvesti vas iz vaših grobova, narode moj, i odvesti vas u zemlju Izraelovu!









I znat ćete da sam ja Gospodin kad otvorim grobove vaše i kad vas izvedem iz vaših grobova, moj narode!







I duh svoj udahnut ću u vas da oživite, i dovest ću vas u vašu zemlju, i znat ćete da ja, Bog govorim i činim' - riječ je Božja.


Na Maslinskoj Gori...


Ulazak u Stari Grad...


Kotel (Zapadni zid)


Narkiss-Dayan-Rabin...


Pao zid izmedju zap. i ist. dijela Grada

Nakon Yom HaShoa (Dan sjećanja na Shou), Yom HaZikaron (Dan sjećanja na sve poginule izraelske vojnike) te Yom Ha'atzmaut (Den neovisnosti), večeras obilježavamo Yom Yerushalayim (Dan Jeruzalema) u spomen na oslobođenje Jeruzalema u Šestodnevnom ratu (1967.). Nakon jordanske okupacije, 1948., Židovi su bili protjerani iz Starog Grada, a bilo je zabranjeno i dolaziti na molitvu na Zapadnom zidu (u nežidovskom svijetu poznatijem pod nazivom Zid plača) u Starom Gradu u Jeruzalemu, dok je, od grobnih ploča na Har haZeitim (Maslinskoj gori), jordanska Arapska legija gradila neke svoje instalacije (uključujući i vojničke WC-e) te hotel Intercontinental (na Maslinskoj gori). Šestodnevnm ratom, izraelska je vojska ušla na cijelo podrucje Jeruzalema i ujednila ga. Dio Jeruzalema, koji je Jordan drzao pod okupacijom od 1949. do 1967. anektiran je i Jeruzalem je proglašen izraelskim glavnim gradom.

Oznake: Izrael, חגים/Blagdani

Dan neovisnosti slavi deklaraciju o neovisnosti Izraela iz 1948., koju je, po gregorijanskom kalendaru, proglasio David Ben Gurion u Tel Avivu 14. svibnja. Pada na 5. dan mjeseca Ijara po židovskom kalendaru.

Hag sameah!

Oznake: Izrael, Povijest Izraela, חגים/Blagdani

5. ijara 5767. odnosno od sumraka 22. do sumraka 23. travnja 2007. obilježava se Jom HaZikaron - Dan sjećanja na sve naše poginule vojnike i veterane i žrtve terorizma u arapsko-izraelskim ratovima / יום הזכרון לחללי מערכות ישראל ונפגעי פעולות האיבה.

U bitkama je, od osnivanja prvog modernog židovskog naselja izvan jeruzalemskih zidina (Miškenot Ša'ananim, 1860.) poginulo je 22,305.

233 vojnika i veterada IDF-a poginulo je prošle godine.

1,635 civila poginulo je u neprijateljskim akcijama od osnutka Države.

Ickor
Ministarstvo vanjskih poslova

Oznake: Izrael, Povijest Izraela, חגים/Blagdani

Oznake: Izrael, Povijest, Šoa/Holokaust, חגים/Blagdani

Seder je večernji obrok, koji se odvija na večer Pesaha, u kojem se Židovi prisjećaju oslobođenja iz egipatskog ropstva. Seder znači red, a na njemu se, osim posebnog redoslijeda uzimanja simbolične hrane i pića, ispunjava i jedna važna zapovijed - ona o pričanju priče o Izlasku (Sh'mot / Izlazak 13:8).

Hagada: u njoj se nalaze sve molitve, price i pjesme povezane s Izlaskom a sadrzaj su sedera. Hagada se bazira na: You shall tell your son on that day: it is because of what the Lord did for me when I came forth out of Egypt (Sh'mot / Izlazak 13:8)

Tanjur za Seder: na njemu se nalaze:
- pečena janjeća kost = simbolizira hramsku zrtvu
- jaje = simbolizira zalost za Hramom
- maror (gorko bilje; npr. hren) = simbolizira gorčinu ropstva
- haroset (mix jabuka, grožđica, badema i sl, datula. začina i vina; svaka tradicija ima svoj haroset - Jemenićani, Talijani, Poljaci...) = simbolizira građevinski materijal kojim su Izraelci gradili u Egiptu
- karpas (peršin, celer ili neko drugo zeleno bilje) = simbolizira zelenilo proljeća.

Na stolu su još 3 komada beskvasnog kruha (maca, macot u pluralu); 2 kao 2 hale za shabat (simbol 2 porcije mane za šabat) i 3. koja je lechem oni (ropska porcija, koju su Izraelci svakodnevno nosili na rad) i 4 čaše vina po osobi te 5. za proroka Elijahua. 4 čaše simboliziraju 4 načna koje je Bog spasio Izraelce iz egipatskog ropstva, a 5. je posljedica jedne talmudske rasprave da li zapravo treba bit 4 ili 5 čaša; kako se vjeruje da će Elijahu, kada dođe, riješiti i sve talmudske nesuglasice, ta se čača zove Elijahuova čaša; inače, za vrijeme sedera, u određenom se trenutku otvaraju vrata za Elijahua, a u sklopu nade u dolazak Mesije.

Seder se sastoji od 14 dijelova unutar kojih se uči lekcija o tome kako je Bog spasio židovski narod od ropstva. Nakon toga se srednja maca lomi na dva dijela te se jedan dio (afikoman) odvaja da bi se jeo kao zadnje jelo prije blagoslova nakon jela (kako bi okus mace slobode mogao ostati u ustima).

Nakon toka se karpas umoči u slanu vodu i pojede, a najmlađe dijete postavlja 4 pitanja - ma nishtana ha layla ha ze / u čemu/zašto je ova noć razlicita od drugih? (zapravo, na hebrejskom originalu u pitanju je izjava, ne pitanje). Nakon toga slijedi pričanje priče o Izlasku (ili citanje iz Hagade).

Slijedi blagoslov nad macot i nakon toga se jede maror s haroset (manje detalje ispustan) te jaje umočeno u slanu vodu (simbolizira ropske suze). Slijedi (konačno) konkretna hrana, afikoman (maca-desert), treća čaša vina te blagoslov nakon jela.

Nakon blagoslova slijedi Halel (Psalmi 113-118), koji se recitiraju/pjevaju uz 4. čašu vina.

Oznake: Židovstvo, חגים/Blagdani

Purim je blagdan, kojim obilježavamo spašavanje židovskog naroda od istrebljenja u Perziji, prije 2300 godina, a pada 14. Adara.

Četiri su micve, koje ispunjavamo na Purim.

1) Slušanje čitanja Esterinog svitka / Megile

Da bi proživjeli čudesne događaje Purima, dva puta slušamo čitanje Megile (Esterin svitak): jednom na večer Purima, a drugi put na sam dan Purima (Shulchan Aruch 687:1).

Da bi u potpunosti ispunili micvu, važno je čuti svaku pojedinačnu riječ Megile.

U trenucima, kad se pročita Hamanovo ime, običaj je praviti buku i lupati nogama, kako bi se iskorijenilo zlo ime. Djeci je potrebno objasniti da je Purim jedino vrijeme kad je pravljenje buke micva, ali i da se bukom ne smije ometati čitanje Megile (s obzirom na micvu slušanja Megile).

2) Dati siromašnima (Matanot La'evyonim)

Briga za siromašne jest dužnost, koja traje kroz čitavu godinu; ipak, Purim u sebi ukljulčuje i posebnu micvu prisjećanja na siromašne.

Potrebno je dati cedaku najmanje dvojici ljudi u potrebi na sam dan Purima.

Micva je najbolje ispunjena kada cedaku dajemo izravno. Ako, međutim, ne možemo pronaći siromahe, onda je moguće i priložiti u kutiju za cedaku najmanje dvije kovanice. Kao što je slučaj s ostalim micvot za Purim, djeca bi trebala sudjelovati i u ovoj micvi.

3) Poslati poklon s hranom prijateljima (Mishloach Manot)

Na Purim ističemo važnost židovskog jedinstva i prijateljstva slanjem poklona s hranom prijateljima.

Na sam dan Purima treba poslati poklone, sastavljene od najmanje dvije vrste odmah jestive hrane (npr. kolačić, voće, piće), najmanje jednom prijatelju. Preporučljivo je da muškarci šalju poklone muškarcima, a žene ženama i da se isti dostavljaju preko treće osobe. Isto, naravno, uključuje i djecu.

4) Jesti, piti i biti radostan (Purim Seudah)

Purim se obilježava s posebnim obrokom na sam dan Purima, kada se obitelj i prijatelji sakupljaju, kako bi u radosti proslavili ovaj blagdan. should be celebrated with a special festive meal on Purim Day, at which family and friends gather together to rejoice in the Purim spirit. Za vrijeme ovog obroka micva je piti vino, ili neka druga alkoholna pića.

Detaljnije o Purimu

Oznake: Židovstvo, חגים/Blagdani

Hanuka je blagdan, kojim se obilježava ponovno posvećenje Hrama u Jeruzalemu i pada 25. dana mjeseca kisleva (studeni/prosinac).

Priča počinje za vrijeme vladavine Aleksandra Velikog. Aleksandar je osvojio Siriju, Izrael i Egipat; u osvojenim je zemljama dozvolio slobodu vjere i određeni stupanj autonomije. Za vrijeme njegove vladavine brojni su se Židovi helenizirali, usvajajući kulturu, jezik, običaje i sl.

Nakon malo više od jednog stoljeća jedan je od Aleksandrovih nasljednika, Antioh IV. Seleukid (a koji je kontrolirao ovaj dio Carstva) postavio helenističkog svećenika u Hram, zabranjivao prakticiranje židovstva, desekrirao Hram žrtvujući svinju na oltaru i ubijao Židove, koji su se tome protivili.

Dvije su se skupine suprotstavile Antiohu - skupina oko Matatijahua Hašmonejca i njegovog sina Jude Makabejca te više tradicionalna, religiozna skupina, koji su bili poznati pod imenom Hasidi, prehodnici Farizeja. Oni su udružili svoje snage u ustanku protiv asimilacije heleniziranih Židova, kao i protiv opresije Seleukida. Ustanak je uspio i Hram je ponovno posvećen.

Prema tradiciji zabilježenoj u Talmudu, za vrijeme ponovnog posvećenja Hrama u njemu je bilo ostalo malo onoga što Grci nisu desekrirali. U Hramu se trebala zapaliti menora, koja je imala gorjeti svake noći, ali je u Hramu ostalo ulja samo za jednu noć. Ipak, to je ulje gorjelo osam dana. Osmog je dana proglašen blagdan, kako bi se komemoriralo ovo čudo. Zanimljivo je da je svečanost posvećena ovom čudu, radije nego vojnoj pobjedi.

Hanuka nije, za razliku od većine drugih židovskih blagdana zapisana u Bibliji, već u Knjigama o Makabejcima.

Hanuka se obilježava tako da se svaku večer Hanuke pali nova svijeća na hanukiji (svijećnjak s osam svijeća i jednom dodatnom na različitoj visini od ostalih, pomoću koje se pale ostale). Tri se blagoslova govore pri paljenju šamaša (svijeće s kojom se pale ostale svijeće); glavni blagoslov za paljenje svijeća, blagoslov kojim zahvaljujemo Bogu za čuda, koja je napravio našim precima u ovo vrijeme i blagoslov, kojim zahvaljujemo da smo dočekali ovo vrijeme.

!חג חנוכה שמח

מעוז צור ישועתי לך נאה לשבח
תכון בית תפלתי ושם תודה נזבח
לעת תכין מטבח מצר המנבח
אז אגמור בשיר מיזמור חנכת המזבח


Download

Oznake: Židovstvo, חגים/Blagdani

Klikni za link u izvornoj veličini

Približava se Sukot i zapovijed iz Tore kaže da treba kupiti četiri začina - lulav (palmina grana), vrba, mirta i etrog. Prva tri začina nisu problem... naći etrog je već nešto sasvim drugo.

Pronaći poseban etrog (etrog mehudar), iziskuje potragu među stotinama tih žutih citrastih plodova, nalik limunu. Etrog posjeduje i bogatu povijest, punu političkih intriga, poslovnih i religijskih sukoba, kojis u mnogima ostavili gorak okus u ustima.

Pojam, kojim se u Tori opisuje etrog je ili פרי עץ חדר plod prekrasnog drva (ויקרא - Levitski zakonik, 23:40). Suvremeni hebrejski za svo voće iz obitelji citrusa je חדר (hadar).

Usmena tradicija sa Sinaja je vrlo jasna: etrog, jedan od četiri začina povezanih uz Sukot poznat jest citrus na latinskom poznat pod imenom Citrus Media, za kojeg se smatra da je podrijetlom iz Perzije.

Etrog se naziva i Adamovom jabukom, ili rajskom jabukom i jedan je od kandidata za Drvo saznanja iz Rajskog vrta.

Sve je bilo u redu dok su Židovi živjeli u Izraelu i Perziji, gdje se etrog lako uzgajao. Prof. Ari Schaffer iz Volcani Institute for Agricultural Research u Beit Daganu citira Rambamovu (Maimonidesovu) tezu iz Guide for the Perplexed da Tora zapovijeda baš ova 4 začina jer (parafraziram)

tih je začinia u Zemlji Izrael bilo u izobilju i svatko ih je lako mogao nabaviti

Schaffer također primjećuje da napose etrog ima simboličnu ulogu biljke, koja uglavnom raste u priobalnom Izraelu i traži dosta vode, kao dio obreda sa 4 začina, koi predstavljaju biljke, koje treaju vodu iz različitih ekoloških habitata u Izraelu (palma - pustinja; vrba - riječne udoline; mirta - planine; etrog - doline).

Etrog je, u antičko vrijeme, bio jedinstven kao drvo koje zahtijeva obilno navodnjavanje (hadar se u Talmudu interpretira i kao hydro, videno drvo), za razliku od uobičajenih domaćih izraelskih voćki, kao što su smokva, datula, grožše, ili šipak (nar).

Obred koincidira s drugim Sukotnim obredima, koji su povezani s vodom (uključujući i molitvu za kišu)

Povjesničari botanike prate njegove korijene na Dalekom istoku i premještanje ka zapadu. Židovska tradicija drži da je etrog bio prenošen s oca na sina od vremena primanja Tore.

Jedna je stvar sigurna i za povjesničare: već od vremena Aleksandra Velikog, godine 332. p.n.e., etrog je bio udomaćen u zapadnom svijetu. To voće detaljno je opisao grčki prirodoslovac Theophrastus, Aleksandrov suvremenik, koji je smatrao da osm mirisa, etrog posjeduje i ljekovita svojstva.

Židovi su etrog oduvijek koristili u radosnoj proslavi Sukota. Postoji tako i priča o neobičnom događaju za vrijeme Simchat Bet Hasho'eva, vesele proslave vodene libacije, u danima iza prvog dana Sukota.

U 1. stoljeću p.n.e., Alexander Yanai, šesti i zadnji vladar - veliki svećenik iz obitelji Makabi naljutio je Farizeje svoojim heleniziranim, militantnim ponašanjem. Bijes prea ovom vojničkom svećeniku svoj je vrhunac dosegnuo kada je on besramno pokazao saducejstvo polijevanjem vodene libacije po svojim nogama (Succah 4:9), i, kao posljedica tog ponašanja, bio izgađan s etrogim od mase okupljene na Brdu Hrama u Jeruzalemu.

S Galutom (židovskom dijasporom, etrog je dolazio i u krajeve, u kojima dotad nije bio poznat.

Nastavit će se...

Oznake: Židovstvo, חגים/Blagdani

S obzirom da je osnovno obilježje proslave svih židovskih blagdana (osim Jom Kipura, naravno), uz čestitku dodajem i par osnovnih informacija o simbolici hrane na stolu za Roš hašana:

MED:

Simbolizira našu želju da nam Nova godina bude slatka/sretna, ali i puna obilja.

Na prvu noć Rosh Hashana se i hala umače u med, a ne u sol kada se blagoslivlja (što se, onda, najčešće produži sve do kraja Sukota). Hala je, za Rosh Hashana također okruglog oblika (savršenog). Inace je hala u obliku štruce (uvjetno rečeno).

Nakon toga se u med umace JABUKA.

Jabuka je vec malo kompleksniji problem. Naime, ista se povezuje s Avrahamom, Jichakom i žrtvenim ovnom: numerička vrijednost hebrejske rijeci za jabuku (tapuach) i hebrejske riječi za žrtvenog ovna (seh akeida) je jednaka, a Akeida se dogodila na Rosh Hashana. Jedući jabuku, mi se zapravo nadamo da će dio zasluga, koje su Avraham i Jichak dobili ovom kušnjom, doći i do naše generacije u godini koja dolazi.

DATULE:

Sefardski: jedu se, ili same, ili umočene u smjesu sa sezamom, anisom i šećerom. (ovo rado rade Marokanci). Simbolizira slatku i blagoslovljenu Novu u kojoj će pokvareni biti uklonjeni.

U Maroku se i jabuke umaču u ovu smjesu u koju se umaču i datule.

NOVI PLODOVI:

Jedu se na drugu noć Rosh Hashana oni plodovi koje nismo još jeli ove sezone. Za ovu se prigodu najšesće koristi šipak (ili, kako neki kazu, nar) i to zato sto je zemlja Izrael poznata po šipcima (šula sam za tradiciju po kojoj je razlog jedenja šipka u tome što on ima 613 zrna, bas kao što postoji 613 micvot, a i onu po kojoj brojnost zrna u šipku osigurava plodnu nadolazeću godinu).

RIBA:

Odnosno glava ribe... Rosh Hashana na hebrejskom znači "glava godine". Riba je također simbol plodnosti i obilja.

A može i gefilte fish, sto je aškenaska izlika za ribu .

TIKVA:

Sefardski običaj: kako je tikva izvana zaštićena debelim omotom, tako će i nas Bog zastititi u nadolazećoj godini.

TORTA S MEDOM:

This day is holy to God, your God; do not mourn and do not weep...for the joy of God is your strength. (Nechemiah 8:9-10)... da, za Nehemiju se kaže da je naučio Izrael perzijskim običajima jedenja slatke hrane za slatku Novu...

TZIMMES:

Aškenaski kolač od mrkve i meda. Mrkva bi simbolizirala našu nadu da ćemo u nadolazećoj godini čuvati vise micvot.


Na stolu mogu jos biti i riža (opet plodnost), špinat (obilje na našim poljima), cikla (aramejski i hebrejski izraz za ciklu povezuje se s izrazom odstraniti, a koristi se u blagoslovu za Rosh Hashana koji moli za odstranjenje naših neprijatelja)...

Oznake: Židovstvo, חגים/Blagdani