Visoki luk, koji se isticao nad židovskom četvrti u jeruzalemskom Starom gradu odnedavno je nestao... pripadao je sinagogi pod nazivom Hurva, izraelskoj najvećoj i najvažnijoj sinagogi do Rata za neovisnost. Luk je bio jedino što je od sinagoge ostalo nakon jordanskog bombardiranja iste - godine 1948., a otišao je na rekonstrukciju, u sklopu obnove sinagoge, koja je u tijeku.

Arheološka iskapanja na mjestu srušene sinagoge, koja vode Hillel Geva i Oren Gutfeld, do sad su ukazala na nekoliko različitih građevinskih razdoblja u povijesti sinagoge. Jedan od najvažnijih nalaza svakako je luk, sačuvan u cjelini, zajedno s ostacima kamenom popločane ulice, koja se odvajala od Carda (jedne od glavnih jeruzalemskih ulica iz bizantskog i rimskog razdoblja) i penjala se prema istoku - prema centru židovske četvrti, a datira se u bizantsko razdoblje. Luk je širok 3.7 metara i 1.3 metara debel te visok 5 metara - izgrađen je od jednog reda kamenja. Hillel Geva vjeruje da je označavao ulazna vrata u bizantsku ulicu.

Ovaj je luk jedinstven, jer su u dosadašnjim istraživanjima iz tog razdoblja pronađene samo široke kupole trgovina, koje su se nalazile uz Cardo. Ovaj luk pokazuje gdje se ulica odvojila od Carda i nalaz je netaknut.

rekao je Geva

Yuval Baruch, arheolog jeruzalemskog odsjeka Izraelske uprave za starine (Israel Antiquities Authority - IAA), također vjeruje da je ovo rijedak i važan nalaz.

Istraživanja, koja su započela 2003. godine, dosad su otkrila keramiku iz razdoblja Prvog Hrama, sobu (njezine ostatke) iz vremena Drugog Hrama, zapaljene drvene grede, koje svjedoče o požaru nakon uništenja Drugog Hrama i 3 mikve, izdubljene u kamenu iz vremena Drugog Hrama.

Arheolozi su pronašli i malo skladište oružja, u kojem su stanovnici židovske četrvti za vrijeme Rata za neovisnost, skrili granate.

Dvorište je, prije 306 godina, kupio Rabin Jehuda he-Hasid (Segal), koji je s 300 svojih studenata došao iz Poljske. Dvorište se naslanjalo na sinagogu Ramban, koja je bila sagrađena nekih 430 godina ranije, a Osmanlije su je zatvorile 1589. Aškenaska zajednica u gradu brojala je jedva nekoliko stotina ljudi i novih 300 stanovnika uzrokovalo je mnogo konfuzije. Rabin je umro 5 godina kasnije.

Njegovi sljedbenici počeli su graditi ješivu i sinagogu u dvorištu, ali gradnja nikad nije završena. Židovi su kasnili u vraćanju zajma Arapima za projekt i Arapi su je 1721. godine tako nedovršenu zapalili, zajedno s 40 svitaka Tore, koji su se u njoj nalazili. Mjesto je ostalo napušteno sljedećih 140 godina i tada je dobilo naziv Hurva (ruševina). Nova je sinagoga sagrađena od strane sljedbenika Gaona iz Vilne, godine 1864.

Hurva je tada postala najsjajnija sinagoga u Izraelu i bila je domaćin važnih židovskih događaja sve do 30-tih godina 20. stoljeća. Dva dana nakon što su okružili inagogu, Jordanci su je bombardirali i jordanski je zapovjednik izvijestio svoj stožer:

Po prvi put u tisuću godina, ni jedan Židov nije ostao u židovskoj četvrti. Ni jedna zgrada nije ostala neoštećena. Ovo će povratak Židova u četvrt napraviti nemogućim.

Nakon dugih rasprava, odlučeno je da arhitekt Nahum Meltzer rekonstruira Hurvu - centar duhovnog i kulturnog života u Izraelu od druge polovine 19. stoljeća do prve polovine 20. stoljeća - u njenom ozvornom obliku.

Oznake: Arheologija