10 Kad odeš u rat na svoje neprijatelje pa ih HaShem, Bog tvoj, preda u ruke tvoje te ih zarobiš, 11 ako među zarobljenicima opaziš lijepu ženu i u nju se zagledaš, možeš je uzeti za ženu. 12 Dovedi je svojoj kući pa neka obrije glavu, obreže nokte 13 i odbaci haljine u kojima je zarobljena. Neka provede mjesec dana u tvome domu oplakujući svoga oca i svoju majku. Poslije toga možeš joj pristupiti kao muž i neka ti postane ženom. 14 Ako ti poslije ne bi bila po volji, pusti je kuda joj drago. Za novac je ne smiješ prodati niti s njom postupiti kao s ropkinjom jer ti je bila žena.

KADA DOLAZI DO SEKSUALNOG ODNOSA

U Bibliji kaže da, ako ratnik poželi zarobljenicu, može je dovesti doma, gdje ona ostaje mjesec dana; dok je u njegovom domu, ona mora proći određene rituale. Nakon tih mjesec dana

Poslije toga možeš joj pristupiti kao muž i neka ti postane ženom.

Dakle, prema biblijskom tekstu jasno je naznačeno da je seksualni odnos dozvoljen tek nakon svim rituala.

Sifrei tvrdi da, ako se seksualni odnos dogodi prije tih rituala, takav je odnos nemoralan. Yerushalmi Makkot 2: 6 (Jeruzalemski Talmud) slaže se s takvim čitanjem (Rabbi Yohanan). On ističe da oni babilonski mudraci, koji uče u ime Rava nisu u pravu, kada kažu da je seksualni odnos dozvoljen prije upražnjavanja tih rituala.

Midrash Tannaim i Midrash Hagadol pak, imaju nesto drugačije mišljenje. U njima se smatra da, ako žena odmah poželi konvertirati i ritualno se očisti, tada nije potrebno čekati mjesec dana.

Talmud Bavli (Kiddushin 22a) tvrdi da zarobljenicu ratnik može uzeti samo za sebe, nikako za nekog drugog, i da ne smije koristiti psihičku silu na ratnom polju. Mudraci ovo učenje izvlače iz Dvarim 21:11,12:

you desire her, and you want to take her as a wife, then you shall bring her to your home, but you must not "oppress" her (yelahatsenah) on the battlefield.

(lahatz se u Bibliji koristi kroz opise različite opresije - Shemot 3:9, Shoftim 4:3 te na nekim drugim mjestima)

Midrash Hagadol i Midrash Tannaim se u analizi

dovedi je svojoj kući

slažu s Talmud Bavlijem.

Ramban (Nahmanides) u svom komentaru na Dvarim tvrdi da je značenje ovog odlomka zapravo zabrana seksualnog odnosa dok se ne završi čitav process konverzije i da se Yerushalmi (Jeruzalemski Talmud) s njim, u tome, slaže. On dalje objašnjava da zabrana upotrebe sile u Bavli Kiddushin znači da je seksualni odnos dozvoljen jednom, kad vojnik zarobljenicu dovede doma, ali da ne smije imati daljnje odnose s njom, dok ona ne konvertira.


RITUALI KROZ KOJE PROLAZI ZAROBLJENICA

Ovdje se radi o šišanju/brijanju kose i puštanju/obrezivanju noktiju te uklanjanju haljine, koju je nosila pri zarobljavanju (dakle, napraviti sve suprotno od onoga kakva je bila kad je privukla onog tko je zarobio) te žaliti svoje roditelje mjesec dana, boraveći u kuci onog koji je zarobio.

1. MJESEC DANA U KUCI ONOG KOJI JE ZAROBIO

Midrashei Halakhah ističu činjenicu da se ona, za to vrijeme, nalazi u njegovoj kući – to implicira da je on svakodnevno, u tom stanju, vidi.

Rambam (Maimonides) pak, tih mjesec dana, čto zarobljenica provodi u kući onog tko je zarobio, interpretira kao vrijeme potrebno njoj da tuguje za onima koje je izgubila (razdvojena od njih svojim zarobljavanjem) te vremenu koje je njoj potrebno da odluči da li se želi udati za njega.

2. UKLANJANJE ODJECE U KOJOJ JE ZENA ZAROBLJENA

Midrashei Halakhah objašnjava razlog uklanjanja odjeće u kojoj je zarobljena; naime, žene iz naroda protiv kojih je Izrael tada ratovao namjerno su oblačile posebno atraktivnu odjeću ne bi li zavele svoje neprijatelje.

3. TUGOVANJE ZA RODITELJIMA U TRAJANJU OD MJESEC DANA

Za rabbi Akivu, majka i otac ovdje spomenuti su, zapravo, poganski idoli (objašnjeno u daljnjem tekstu, kod konverzije).

Po Sifrei, rabbi Akiva smatra da je ovih mjesec dana zapravo 3 mjeseca, u sklopu kojih bi se, čekanjem utvrdila moguća trudnoća, a i odjeća izlizala (u smisli – da li će ona, sama po sebi, i dalje onome koji ju je zarobio ostati atraktivna). Razdoblje od 3 mjeseca spominje i Tosefta Yevamot 6: 8.

Midrash Tannaim, Midrash Hagadol, Yevamot 48aff, Rashi, R. Hillel (komentari na Sifrei), Rambam, Toldot Adam, i Torah Tmimah tvrde da ove restrikcije služe ne bi li zarobljenicu učinili tjelesno neatraktivnom.

Iz teksta s također vidi da zarobljena žena može biti žena samo onom tko ju je zarobio s tom namjerom.


KONVERZIJA

Ako, nakon ovih mjesec dana testa ratnik odluči da zarobljenica ostane u njegovom domu, postbiblijska se literatura bavi i samom konverzijom takve žene (iako u Bibliji to nije eksplicitno spomenuto).

Konverzija se spominje u Targum Pseudo-Jonathanu, Sifrei (smatraju je obvezatnom), pisqa 213 rabbija Akive (smatra da je onih mjesec dana, propisanih za žalovanjem majke/oca, zaapravo odvajanje od njezinih idola).

Midrash Hagadol tvrdi da, ako ona ne želi konvertirati nakon propisanih mjesec dana, dao joj je slijedećih 12 mjeseci da o tome razmišlja (megalgel alehah). Ako ona to ni tada ne želi, tada na sebe preuzima držanje 7 Noahidskih zakona i postaje jedan od stranaca koji žive među Izraelom.

U Yevamot 47b, 48a (Talmud Bavli) postoje jasne razlike u mišljenjima (interpretacijama). Nakon uranjanja u mikve, muški je konvertit smatran punopravnim članom izraelske zajednice i dozvoljeno mu je oženiti se Izraelkom. Jedan od tanaim tvrdi da je muškarac u mogućnosti da konverziju i odbije. Rabbi Simeon ben Eleazar tvrdi da robinja nije u stanju birati (u smjeru braka s Izraelcem), a diskusija se, onda, pročiruje na zarobljenice – da li se one tretiraju kao robinje, ili je njihov status, po ovom pitaju, drugačiji. Slijedeći Ravu, rav Papa zaključuje da zarobljenice ne moraju slijediti zapovijedi.

Bavli Kiddushin 21b ne bavi se mogućnošću da ratnik ne oženi zarobljenicu. Rashi, u svom komentaru na Kiddushin 21b, međutim, ističe neophodnost konverzije, prije stupanja u brak.

Rambam (Maimonides), Hilkhot Melakhim 8: 7ff, bas kao i Midrash Hagadol, tvrde da zarobljenica ima vremena razmisliti da li želi konvertirati za vrijeme tih 30 dana u ratnikovoj kući; ukoliko ne, ona se obvezuje slijediti 7 Noahidskih zakona i živjeti kao stranac medju Izraelom (nema prisile u vjeri).


OTPUŠTANJE ZAROBLJENICE

Ako, nakon propisanih mjesec dana (u koji su uključeni svi navedeni rituali), ratnik ne želi više brak sa zarobljenicom, ona se pušta da ide kamo želi. Izričito je zabranjeno prodati je i ne može se mijenjati kao roba (Dvarim 21:14).

Postoje različita mišljenja o tome treba li joj, pri odlasku, get (papir o razvodu), ili ne. Sifrei rabbi Yonatana, tvrdi da joj Izraelac izdaje get. Ako je zarobljenica bolesna, ratnik mora čekati da ozdravi, baš kao što je slučaj s Izraelkama.

It would seem from this analogy that she is accorded the same legal rights as a Jewish wife.

(Sifrei pisqa 214 6) Finkelstein kaže da se ova tvrdnja ne spominje u svim rukopisima Sifrei te da je očito da Rambam, a ni Ramban nemaju pristup ovoj tvrdnji.

U Hilkhot Melakhim 8:7 Rambam nigdje je spominje get. Međutim u 8:6 on tvrdi da, nakon konverzije, zarobljenica čeka 3 mjeseca i tada je legalno vjenčana s k'tuvom i kiddushin. Implicitno, Rambam je shvaćanja da, ako je Izraelac otpusti u roku od 3 mjeseca, get nije potreban. Ramban (Nahmanides) pak smatra da zarobljenica ne treba get. Za tu tvrdnju on citira Sifrei (vidi napomenu za Finkelsteina).

Očito je da je problem geta povezan s problemom konverzije. Ako se slijedi Makkot 2:6, nema seksualnog odnosa prije konverzije. Nakon toga, zarobljenica je Židovka te je get neophodan. Ako se slijedi Bavli, odnos je moguć i prije konverzije same te get nije potreban, ali se ni u kojem slučaju zarobljenica ne smije prodati.

Oznake: Židovstvo