What you don't see with your eyes, don't invent with your mouth



Usmena i pisana Tora i način čitanja židovskih tekstova


E-mail this post



Remember me (?)



All personal information that you provide here will be governed by the Privacy Policy of Blogger.com. More...



Prije ulaska u bilo koju ozbiljniju rapravu o tomekako shvatiti neke dijelove pisane Tore, čitatelj bi trebao znati da je pisana Tora samo dio cjelokupne Tore; naime, osim pisane, postoji i usmena Tora, naknadno zapisana.

Talmud je zbornik židovske postbiblijske literature, obično sistematizirane u 22 knjige. Sastoji se od Mišne i Gemare.

Mišna (ili Druga Tora), je osnovni dio Talmuda u kojem je rabi Jehuda Hanasi sa suradnicima, početkom III. stoljeća, na osnovi usmene predaje zapisao upute i propise, tumačenja i blagoslove, koji se odnose na zemljoradnju, građansko i krivično zakonodavstvo, prehranu, održavanje čistoće, obiteljski život, blagdanske obrede i bogoslužje. Nastaje u židovskim zajednicama u Erec Izraelu i Babiloniji (Bavelu) poslije zadnjih biblijskih knjiga, od II. stoljeća prije naše ere do II. stoljeća naše ere.

Gemara je drugi dio Talmuda u kojoj su naknadne interpretacije i dopune Mišne u obliku rasprava, polemika, poučnih priča, anegdota i legendi, nastali u Erec Izraelu do IV. i u Babiloniji do VI. stoljeća kršćanske ere (jeruzalemski i babilonski Talmud). U židovstvu Talmud je učenje, Mišna ponavljanje, podučavanje, Gemara dopunjavanje.

Što se tiče samog prijevoda Tore, citirat ću jednog svog dragog prijatelja, koji o tome kaže:
Židovi su prijevod Tore, nazvana Septuaginta (prema sedamdesetorici rabina koji su poznavali grčki, iako prema Aristejevim pismima su to bila 72-ca) prevađali pod prijetnjom smrću od strane trenutnoga Grčkoga cara i sve to u nadi da će zatvorivši ih u zasebne prostorije izaći sa različitim prevodima i time omogućiti temelje za kritiku po načelu nekoherencije. No to se nije dogodilo. Iako je prvi prijevod koji je učinjen bio onaj na aramejskom, tzv. Onkelos, kojeg je sastavio jedan preobraćenik Aramejac, on u sebi sadrži neka tumačenja preuzeta iz Usmene Tore.

Židovstvo iako ne sprečava i čak podupire prevođenje, nikada neće prijevode uzimati kao interpretacijsku bazu za svoju egzegetsku hermenautiku, budući da je svaki grafem (slovo) u tom Svitku troznačan, odnosno posjeduje bar 3 primarna semantička nivoa (zasebna riječ, broj, oblik grafema), nužnih za dekodiranje i bez koji razumijevanje teksta uopće nije moguće osim na onom prvom odn. tekstološkom nivou (prvom od četiri - skupljenim u akronim pardes/vrt/)

1) P - pšat - literarno značenje i narativna namjera i linija;
2) R - remez - nivo u kojem se kroz gramatičke neobičnosti kao što su: sintaksa, pravopis, struktura naslućuju dublji nivoi značenja te skrivena međuodnošenja unutar teksta;
3) D - draš - homiletički nivo u kojemu predhodne slojeve sintetizirane objedinjujemo te povlačimo analogije na našu individualnu poziciju, gledajući totalni tekst sinkronijski primjenjiv upravo na toga pojedinog recipijenta;
4) S - sod - je tajni mistički odn. kabalistički nivo interpretacije koji upućujući otkriva skriveni svijet anđeoskih područja, spiritualnu anatomiju kozmosa i interakciju B-ga i svijeta.

Sada postaje jasno zašto je na 10-og Teveta dan posta i oplakivanja prvog prijevoda Tore, jer je tada otvorena mogućnost trivijalizacije i nerazumijevanja te svođenja kompletnog multidimenzionalnog teksta na onaj prvi narativni nivo nazvan pšat, otvorivši vrata da oni koji iz neupućenosti dopiru samo do tog prvog nivoa smatraju ga jedinim te pretpostavljaju kako razumiju Židovstvo nemajući ni pojma o nivoima interpretacije postojećih nivoa teksta, ključnim za njegovo razumijevanje. Budući da kršćanstvo i Islam u svojoj tradicji ne preuzimaju izvorni tekst (Islam čak tvrdi da je Kuran onaj jedini ispravni tekst lišen krivotvorina) i njegovu metodu čitanja i tumačenja, njihova egzegeza biva znatno osiromašena, mutna i nejasna, nanoseći tako trajnu štetu civilizacijama koje iz njih nastaju.

Nadam se da će ovo biti početak jednog prastarog, ali zbog kulturalnih okolnosti Okcidenta i Orijenta, jednog svježeg pristupa tome velikom Svitku.

Oznake:


0 Responses to “Usmena i pisana Tora i način čitanja židovskih tekstova”

Leave a Reply

      Convert to boldConvert to italicConvert to link

 






IMPRESSUM
KOALICIJA


Tematski sadržaj bloga

Arhiv

Linkovi


ATOM 0.3