Oznake: Razno

Dan neovisnosti slavi deklaraciju o neovisnosti Izraela iz 1948., koju je, po gregorijanskom kalendaru, proglasio David Ben Gurion u Tel Avivu 14. svibnja. Pada na 5. dan mjeseca Ijara po židovskom kalendaru.

Hag sameah!

Oznake: Izrael, Povijest Izraela, חגים/Blagdani

5. ijara 5767. odnosno od sumraka 22. do sumraka 23. travnja 2007. obilježava se Jom HaZikaron - Dan sjećanja na sve naše poginule vojnike i veterane i žrtve terorizma u arapsko-izraelskim ratovima / יום הזכרון לחללי מערכות ישראל ונפגעי פעולות האיבה.

U bitkama je, od osnivanja prvog modernog židovskog naselja izvan jeruzalemskih zidina (Miškenot Ša'ananim, 1860.) poginulo je 22,305.

233 vojnika i veterada IDF-a poginulo je prošle godine.

1,635 civila poginulo je u neprijateljskim akcijama od osnutka Države.

Ickor
Ministarstvo vanjskih poslova

Oznake: Izrael, Povijest Izraela, חגים/Blagdani

Oznake: Izrael, Povijest, Šoa/Holokaust, חגים/Blagdani

U zaštitnim iskapanjima, koje vrši Izraelsko ravnateljstvo za starine u jeruzalemskoj četvrti Šu’afat, a u sklopu radova oko postavljanja tračnica za jeruzalemsku laku željeznicu, ovog su travnja pronađeni ostaci židovskog naselja, koje se datira nakon uništenja Drugog Hrama. Do sad je iskopano oko 400 m naselja, otkrivajući mrežu ulica, javnih i stambenih zgrada te mikvi (ritualnih kupališta).

Naselje je smješteno istočno od ranorimske ceste Jeruzalem-Šhem i najveće je židovsko naselje u okolini Jeruzalema iz ovog razdoblja, koje je do danas otkriveno. Na temelju arheoloških nalaza otkrivenih na nalazištu, očito je da su njegovi stanovnici bili dobrostojeći Židovi.

Ravnatelj iskapanja Rahel Bar-Natan, izvijestila je o otkriću mnogobrojnih kamenih posuda, koji ne mogu postati ritualno nečisti. Također su pronađena spremišta novca među kojima je i rijetki zlatnik s likom, koji nalikuje na cara Trajana. Ovo je drugi ovakav novčić, koji je dosad otkriven u arheološkim iskapanjima u Izraelu i prvi takav nađen sa zapadne strane tzv. Zelene linije, rekla je Rahel Bar-Natan.

Dakle, prilično veliko židovsko naselje nastavilo je postojati u neposrednoj bizini Jeruzalema pod rimskom vojnom vlašću i Židovi, koji su ga naseljavali, očito su nastavili živjeti istim načinom života kao i prije rimskog osvajanja.

Oznake: Arheologija

Seder je večernji obrok, koji se odvija na večer Pesaha, u kojem se Židovi prisjećaju oslobođenja iz egipatskog ropstva. Seder znači red, a na njemu se, osim posebnog redoslijeda uzimanja simbolične hrane i pića, ispunjava i jedna važna zapovijed - ona o pričanju priče o Izlasku (Sh'mot / Izlazak 13:8).

Hagada: u njoj se nalaze sve molitve, price i pjesme povezane s Izlaskom a sadrzaj su sedera. Hagada se bazira na: You shall tell your son on that day: it is because of what the Lord did for me when I came forth out of Egypt (Sh'mot / Izlazak 13:8)

Tanjur za Seder: na njemu se nalaze:
- pečena janjeća kost = simbolizira hramsku zrtvu
- jaje = simbolizira zalost za Hramom
- maror (gorko bilje; npr. hren) = simbolizira gorčinu ropstva
- haroset (mix jabuka, grožđica, badema i sl, datula. začina i vina; svaka tradicija ima svoj haroset - Jemenićani, Talijani, Poljaci...) = simbolizira građevinski materijal kojim su Izraelci gradili u Egiptu
- karpas (peršin, celer ili neko drugo zeleno bilje) = simbolizira zelenilo proljeća.

Na stolu su još 3 komada beskvasnog kruha (maca, macot u pluralu); 2 kao 2 hale za shabat (simbol 2 porcije mane za šabat) i 3. koja je lechem oni (ropska porcija, koju su Izraelci svakodnevno nosili na rad) i 4 čaše vina po osobi te 5. za proroka Elijahua. 4 čaše simboliziraju 4 načna koje je Bog spasio Izraelce iz egipatskog ropstva, a 5. je posljedica jedne talmudske rasprave da li zapravo treba bit 4 ili 5 čaša; kako se vjeruje da će Elijahu, kada dođe, riješiti i sve talmudske nesuglasice, ta se čača zove Elijahuova čaša; inače, za vrijeme sedera, u određenom se trenutku otvaraju vrata za Elijahua, a u sklopu nade u dolazak Mesije.

Seder se sastoji od 14 dijelova unutar kojih se uči lekcija o tome kako je Bog spasio židovski narod od ropstva. Nakon toga se srednja maca lomi na dva dijela te se jedan dio (afikoman) odvaja da bi se jeo kao zadnje jelo prije blagoslova nakon jela (kako bi okus mace slobode mogao ostati u ustima).

Nakon toka se karpas umoči u slanu vodu i pojede, a najmlađe dijete postavlja 4 pitanja - ma nishtana ha layla ha ze / u čemu/zašto je ova noć razlicita od drugih? (zapravo, na hebrejskom originalu u pitanju je izjava, ne pitanje). Nakon toga slijedi pričanje priče o Izlasku (ili citanje iz Hagade).

Slijedi blagoslov nad macot i nakon toga se jede maror s haroset (manje detalje ispustan) te jaje umočeno u slanu vodu (simbolizira ropske suze). Slijedi (konačno) konkretna hrana, afikoman (maca-desert), treća čaša vina te blagoslov nakon jela.

Nakon blagoslova slijedi Halel (Psalmi 113-118), koji se recitiraju/pjevaju uz 4. čašu vina.

Oznake: Židovstvo, חגים/Blagdani